2022-02-21 09:58:39

DAN HRVATSKE GLAGOLJICE

Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva - 22. veljače

Hrvatska glagoljica dobila je svoj dan kada je 2019. godine Hrvatski sabor proglasio 22. veljače Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Toga je datuma 1483. godine tiskana prva knjiga na hrvatskome jeziku Misal po zakonu rimskoga dvora, prvi misal u Europi koji nije tiskan latinicom i latinskim jezikom. O Misalu saznajte više od prof. dr. sc. Darka Žubrinića, predsjednika Društva prijatelja glagoljice Hrvatski glagoljički prvotisak na poveznici: 

 www.croatianhistory.net/etf/1483.html .

Digitalizirani primjerak knjige može se vidjeti na mrežnoj stranici NSK:

https://glagoljica.hr/?knjige=iiif.v.a&id=13837&tify=%7B%22view%22:%22thumbnails%22%7D

Proglašenje toga Dana inicirao je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji je nadnevak 22. veljače odabrao kao spomen na taj dan godine 1483. kada je, najvjerojatnije u ličkome mjestu Kosinju, tiskana prva glagoljična knjiga: Misal po zakonu rimskoga dvora. Svojom inicijativom Institut je želio skrenuti pozornost javnosti i svih govornika hrvatskoga jezika na važnost promicanja vrijednosti i ljepote hrvatskog glagoljičnoga pisma te omogućiti glagoljici da jedan dan u godini bude upravo njezin spomendan.

Institut navodi: ʺHrvatska je glagoljica povijesno hrvatsko pismo, jedan od nezaobilaznih simbola hrvatskoga nacionalnog identiteta i višestoljetne uljudbe, na temelju kojega smo i danas prepoznatljivi i jedinstveni u Europi i svijetu. Mnogobrojni strani gosti koji posjećuju Hrvatsku upoznaju se s glagoljicom te im ona nerijetko postane prepoznatljiv hrvatski znamen koji po odlasku kući nose diljem Europe i svijeta

Hrvatska glagoljica, uglatog tipa, poseban je tip glagoljice koja se razvijala od 13. stoljeća na području Hrvatske, odnosno hrvatskom govornom području i upravo se zato smatra hrvatskom. Osim što je glagoljicom tiskana prva hrvatska knjiga i naš najpoznatiji kameni spomenik Bašćanska ploča, to je pismo predstavljeno i na Drugom vatikanskom saboru (1962.) nakon kojeg su se mise počele služiti i na narodnim jezicima. O glagoljici više pročitajte u priloženim digitalnim publikacijama u ISSUU na poveznicama:

https://issuu.com/rjozic/docs/oslikana_glagoljica https://issuu.com/rjozic/docs/glagoljica_starohrvatsko_pismo  https://issuu.com/rjozic/docs/glagoljica_u_inicijalima

 

 

Na portalu glagoljica.hr  nalazi se velik broj digitaliziranih knjiga, rukopisa i natpisa na glagoljici, čiji je cilj okupiti na jednom mjestu digitalne preslike hrvatske glagoljske baštine te ih dati na uvid istraživačima, studentima, učenicima i široj javnosti. Portal  je riznica neprocjenjive kulturne baštine, na kojem je dostupno više od 170 digitaliziranih djela: 105 digitalnih preslika knjiga, 46 preslika rukopisa, 11 djela glazbene baštine, 13 djela vizualne građe i tri glagoljska natpisa. Glagoljska baština pohranjena je u trezorima brojnih hrvatskih i inozemnih ustanova. Portal okuplja bogato glagoljsko nasljeđe (knjige, rukopisi, natpisi, napjevi i drugi spomenici) različitih ustanova te sadrži neke od najznačajnijih spomenika glagoljske baštine poput hrvatskog prvotiska Misala po zakonu rimskoga dvora iz 1483., Vinodolskog zakonika i djela senjske i riječke tiskare. Portal je izrađen u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo NSK i rezultat je rada velikog broja suradnika koje je povezao zajednički cilj – okupiti i učiniti dostupnim bogato glagoljsko nasljeđe. O glagoljici na jednom mjestu moguće je pogledati i na poveznici:  http://virtualna.nsk.hr/glagoljica/ .

Naučite pisati glagoljično pismo ili provjerite svoje znanje o glagoljičnim slovima ili zaigrajte memorijsku igru s glagoljičnim slovima, koje je pripremio Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje na adresi:  http://hrvatski.hr/volim-glagoljicu/ .

Pripremile: Ruža Jozić, školska knjižničarka i Željka Župan Vuksan, prof. hrv. jezika


Srednja škola Sesvete